Svima nam je poznat taj osjećaj. Pokušavate se koncentrirati na vožnju ili učenje, ili pratiti dosadni sastanak, ali odjednom shvatite da razmišljate o nečemu što nema veze s trenutnim zadatkom.

Iako lutanje mislima ponekad povezujemo s mentalnim problemima poput depresije, ono također doprinosi našoj kreativnosti. Stoga, ono što nam treba nije izbjegavati lutanje mislima, već naučiti kako njima upravljati.

Prvi korak u kontroli lutajućih misli je osvijestiti da nam se to događa. Jednom kada to opazimo, slobodni smo prekinuti ga ili nastaviti.

Grupa istraživača iz Laboratorija za komunikaciju informacija o mozgu, ATR, Kyoto, razvili su tehniku neurološke povratne informacije temeljenu na Pavlovljevom refleksu koja poboljšava svjesnost o lutajućim mislima.

Proveli su dvostruko slijepo ispitivanje s 36 sudionika i pokazali da je svjesnost o lutajućim mislima značajno poboljšana nakon 20 minuta vježbi neurološkom povratnom vezom.

Tijekom vježbi uz pomoć neurološke povratne veze, umjetna inteligencija je korištena za identifikaciju lutajućih misli sudionika u istraživanju koji tijekom vježbe obavljaju zadatak koji zahtijeva koncentraciju.

Budući da ljudi postaju svjesni svojih lutajućih misli u trenutku kada se njihova pažnja ponovno usmjerava prema vanjskom okruženju, pretpostavili su da ova nova neurološka povratna veza omogućava stanje u kojem sudionici postaju svjesni lutanja misli u trenutku kada se to dogodi.

Učinkovitost neurološke povratne veze za dobro mentalno zdravlje i učinkovitost u svakodnevnom životu, dobro je poznata. Neurofeedback vježbe isto tako učinkovito pomažu u poboljšanju raspoloženja, smanjenju nekih mentalnih poteškoća, te za poticanje kreativnosti.

Izvor: poveznica